Oporuka gospodara zemlje, po njegovoj tituli prozvanoj Hercegovinom, načinjena je u Novome 1466. godine, u predvečerje gospodarstva rudinskih (drinskih) knezova Kosača oblašću
Stara srpska vlastelinska i vladarska porodica Kosača poreklom je iz istoimenog sela u blizini Goražda (prema Foči-Srbinju), gde su u
U savremenoj istoriografiji novonastalih država, na temeljima te iste Jugoslavije, u brojnim naučnim radovima, kao i u medijskim sredstvima, često se prezentuju
Prvi sačuvani ćirilski spomenici pisani srpskom redakcijom u Bosni su iz 12. vijeka. Prostori srpskog jezika u srednjovjekovnoj Bosni naslijedili su i glagoljsku
Kada je na vlast došao Tvrtko I Kotromanić (1353), nje- gova titulatura najčešće je glasila „ban bosanski” pa se na
Petrov zapon predstavlja najvažniji dokaz o vladavini ovoga velikaša Humom. Za kralja Milana ga je nabavio jedan srpski rodoljub koji je, od
Odavno je uočeno da valjano razumevanje verske politike velikog vojvode i hercega Stjepana Vukčića Kosače umnogome počiva na uvidu u složenu geopolitičku
Srednji vijek je bio od presudnog značaja u poimanju same percepcije porodice, koja je nesumnjivo jedna od osnovnih društvenih jedinica. Pored toga, srednjovjekovna
Istorija ranog srednjeg veka srpskih plemena nije dovoljno poznata, pogotovo vreme njihovog doseljavanja na Balkan, formiranja države i pokrštavanja. Epoha kada je
Odmah nakon smrti kralja Ostoje za novoga kralja je izabran njegovi sin Stefan. Po svemu sudeći nekih velikih neprilika i nedoumica
Svi pokušaji da se jeretički karakter crkve bosanske, takvom su je uostalom smatrale obe pravoverne crkve, razreši u okviru koncepcije
Bitka kod Bileće odigrala se 27. avgusta 1388. godine nedaleko od istoimenog grada, između osmanlijskih pljačkaških odreda predvođenih Lala Šahinom (koji je
Stefan Ostoja svrgnuo je sa prestola kraljicu Jelenu Grubu voljom krupne domaće vlastele, na prvom mjestu vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Vladao je
Jelena je bila supruga kralja Stefana Dabiše Kotromanića(1391-1395), a porijeklom iz stare velikaške porodice Nikolića iz Huma, koji su bili u srodstvu
Bio je nasljednik kralja Stefana Tvrtka I Kotromanića. Njegova titula glasila je "Mi Stefan Dabiša po milosti Gospoda Boga kralj Srba, Bosne,
Tvrtko je bio sin kneza Vladislava, rođenog brata bana Stefana II Kotromanića(1314-1353) i Jelene, ćerke ugarskog velikaša hrvatskog porijekla Jurja
Najvjerodostojniji svjedoci o etničkoj pripadnosti stanovništva srednjovjekovne bosanske države, jesu povelje bosanskih vladara i vlastele, nastale na području srednjovjekovne bosanske države. Takvih
Najviše stranih izvora o srednjovjekovnim Srbima nastalo je na prostoru i od ljudi Istočnog rimskog carstva, u istoriografiji poznatom pod nazivom Vizantija.
Tekst koji je pred vama govori o simbolu ljiljana-krina u manastiru Ljubostinji na grobu monahinje Jefimije (svetovno ime Jelena), žene despota Uglješe
Ovaj papa je bosanskim franjevcima ispravom izdatom juna 1372. dozvolio da podignu crkve, kapele, oratorije, groblja i drugo što je dobro za
Sva osnovna pitanja, izuzev tačnog mjesta nastanka, vezana za ovu dragocjenu knjigu su u nauci rješena. Moja namjera je da ovim člankom,
Srednjovjekovna država Kotromanića bila je bogata rudama, naročito rudom srebra. Tehniku rudarenja u srpskim zemljama srednjeg vijeka razvili su njemački rudari Sasi.
Nakon dolaska Srba na Balkansko poluostrvo i primanja hrišćanske vjere, srpski narod se našao na teritorijama oko kojih su se
O istoriji Bosne do polovine XII veka, može da se govori samo u nekim opštim crtama jer je malo toga poznato.
Prve ćirilske biblijske knjige korišćene na prostoru srednjovjekovne Bosne (bez Humske zemlje i jadranskog primorja), prihvaćene su u Bosni krajem XI vijeka,
Identitet srednjovjekovne bosanske države ogleda se i kroz jezik i pismo koje se koristilo na njenim prostorima. Mnogi svetovni i
Povelja bana Stefana II Kotromanića iz 1326. godine, prethodnika kralja Tvrtka, govori nam o etničkoj granici između Bosne (Srba) i Hrvata.
Saglasne tvrdnje katoličkih polemičara da bosanski krstjani veruju u dva od večnosti suprotstavljena božanstva, „većeg i manjeg boga", „istinitog boga" i „bezpočetnog
Vlastimir je prvi ranosrednjovjekovni vladar Srba na Balkanu o kojem imamo nešto više sačuvanih podataka. Vizantinci su ga nazivali arhontom Srba.
Veza ukrasnih i likovnih predstava na nadgrobnim spomenicima u srednjovekovnoj Bosni sa bogomilskim verskim shvatanjima utemeljio je u drugoj polovini